Od domova u kojima živimo do kancelarija i prostorija u kojima radimo, okruženi smo različitim pametnim uređajima koji su naš „prozor u svet“. Ono što su nekada bile isključivo knjige, zamenili su pametni telefoni, tableti, lap topovi i desktop računari koji nam svakodnevno omogućuju da na, obično, samo jedan klik možemo doći do bilo koje informacije koja nam je potrebna. Svakodnevno živimo okruženi neverovatno velikim brojem lako dostupnih informacija, a vesti su svuda oko nas.

Iako su se vesti nekada čitale isključivo u štampanim izdanjima dnevnih listova i nedeljnika, danas se uglavnom informišemo kroz online vesti.

Kako su se nekada čitale vesti?

Baš kao što vidimo u filmovima kada ranom zorom raznosači novina izlaze na ulicu i uzvikuju „Čitajte najnovije vesti!“, a ljudi kupuju sveže ištampane listove velikog formata kako bi saznali šta se to novo zbiva u njihovom gradu, baš tako je nekada izgledalo prenošenje vesti i informisanje naroda. Ovo nisu samo scene iz filmova, već je ovako nekada izgledala svakodnevica na ulicama svetskih gradova. Raznosači su nosili najpre prvo samo velike listove sa svežim informacijama, a onda i cela štampana izdanja i po ulicama uzvikivali kratku sadržinu najvažnijih vesti o kojima se u tom momentu moglo čitati. Novinske i štampane vesti nisu se mnogo promenile od svog prvog pojavljivanja do danas. Kada su u pitanju vesti online, situacija je pak znatno drugačija.

No, u pogledu sadržaja, i štampane vesti su se znatno promenile od momenta pojavljivanja do danas. Naime, u početku su vesti uglavnom, po sadržini, bile na nivou poluinformacije ili glasine. Kasnije, kako se novinarstvo uspostavljalo kao profesija i pojedincima postalo delatnost od koje su zarađivali za život, promenio se i kvalitet vesti. Pojavilo se istraživačko novinarstvo, temama je opširnije pristupano, a i istinitost vesti postavljena je kao imperativ koji prilikom prenošenja informacija mora biti zadovoljen. Tako se došlo i do zlatnog pravila koje svaka vest mora da zadovolji – da da odgovore na pitanja ko, šta, gde, kada, kako – koja su postala suština svake vesti.

Vesti online – da li su zadovoljeni svi kriterijumi

Prenošenje informacija i vesti putem interneta i digitalnih medija umnogome je promenilo pravila funkcionisanja medijskog sistema. Šta se zapravo dogodilo? Tržišna trka među portalima koji plasiraju vesti online i velika konkurencija doprinele su tome da se kao primat nad istinitošću i proverenošću informacija, a neretko na uštrb kvaliteta, nametne brzina plasiranja informacije.

Vesti se danas razmenjuju bukvalno u sekundama, a svi portali imaju kao vodilju ideju da budu prvi i najbrži u prenošenju neke informacije, jer je to kriterijum koji se mora zadovoljiti u trenutnom načinu funkcionisanja medijskog online neba. Novinare koji plasiraju vesti na internet portale, nekada bukvalno dele sekunde na tankoj liniji između toga da li će neku informaciju plasirati među prvima i biti brzi i aktuelni, ili će zakasniti i plasirati informaciju koja je stara i koju su čitaoci negde već videli i pročitali. Zanimljivo je jako da ljude koji danas prenose vesti online, između ove dve krajnosti deli vremenski period od najčešće svega desetak sekundi.

No, brzina kao imperativ u prenošenju informacija svakako ne može biti razlog i opravdanje za prenošenje neistinitih i neproverenih činjenica. Vesti koje se plasiraju online u ovom pogledu imaju jednu veliku prednost – za razliku od ištampanog papira, koji ne ostavlja mogućnost bilo kakve promene, online vesti je, ukoliko se potkrade neka greška, moguće menjati i korigovati i nakon objavljivanja.