Lista eminentnih medicinskih stručnjaka koji su se bavili parkinsonovom bolešću može ići u nedogled kako je ova bolest jako dugo zastupljena i kako lek za istu još uvek nije nadjen. Samim tim je ova bolest i dalje nepoznanica iako postoji mnoštvo infomacija o tome kako se dobija Parkinsonova bolest , kako se razvija i koji su očekivani problemi koji se mogu javiti obolelima. Prve infomacije o ovoj bolesti datiraju još 1817.godine, tačnije 11.aprila. U aprilu, tačno da dan kada je Dzejms Parkins došao na svet , svuda širom planete ljudi govore o Parkinsonovoj bolesti u cilju davanja infomacija ljudima da bi ova bolest što manje bila nepoznanica i kako bi svako mogao bar neki od simptoma bolesti da prepozna.

Razvoj Parkinsonove bolesti

Od momenta pojavljivanja prvih simptoma mogu proći godine dok se naredni simptomi ne pojave. Mnogo je faktora koji utiču na to kakav će i kada progres bolesti biti. Progresija je u mnogome vezana za nasledni faktor, zavisi od životnih navika pacijenta.  Prvo se javlja podrhtavanje u predelu šake ili cele ruke i to najčešće kada pacijent nije u pokretu. Takođe je jedan od prvih znakova i spor hod, odnosno osećaj umora i spora kretnja. Navešćemo još i spazam mišićne regije. Oboleli sa naporom pravi pokrete, javlja se facijalni grč , neretko i grč koji prožima čitavu telesnu konstituciju. 

Kako živeti sa Parkinsonovom bolešću

Već nam je poznanica da je nemoguće izlečiti pacijenta koji je oboleo od Parkinsonove  bolesti. Nemoguće je iskoreniti simptome ali je moguće učiniti da bol bude podnošljiviji, da su pokreti agilniji i da se i psihički pacijent što bolje očuva kako bolest bude napredovala.  Na prvom mestu su fizioterapeuti koji „čine čuda“ dok parkinsonovanije otišla predaleko i dok nije došlo do progresije bolesti. I kada se bolest proširi vežbe ostaju na snazi ali se uvode i razne druge metode kako bi se bolest koliko toliko regulisala. Svaka grupa mišića je uključena u vežbe i radi se na tome da se ublaži njihiva slaba pokretljivost i zgrčenost. Pacijent može kvalitetnije da se kreće nakon vežbi i daje se osećaj obolelom da i dalje drži konce u svojim rukama što je kod ove teške bolesti neprocenjivo. Mora se redovno praktikovati poseta medicinskom stručnjaku koji vodi tok bolesti. Ta osoba će dati instrukcije kako se dalje ponašati , šta piti od lekova i da li je potrebna nega pacijenta od strane više lica.

Izazovi obolelih svakoga dana

Pacijentu koji je oboleo od Parkinsonove bolesti je dovoljan samo i taj podatak da klone. Da ne govorimo o prihičkom stanju pored fizičkog. Osecaj nemoći je sveprisutan kaoo i neverica da ne mogu da obavljaju one radnje koje su rutinske i deo svakakoga dana. Postoji podrška u vidu medicinskog osoblja koje je tu da se nadje pacijentima u ovakvim situacijama. Upućuju se u market kako bi kupili sve potrebne namirnice obolelom. Takođe je pacijentima zbog drhtanja i slabe pokretljivosti teško nažalost i da se obuku. I u tome dobijaju pomoć koja im je preko potrebna. Takođe se pravi razmeštaj u domu pacijenta kako ne bi imao prepreke pri ustajanju i kretanju i kako se pacijent ne bi ozledio.