Što je bolje smišljena i urađena ambalaža, upakovani proizvod postaje primamljiviji i ekskluzivniji. Ovo je krilatica koja važi i važiće jer nema tog proizvoda za koji se nećemo „zalepiti u radnji“ samo ako je upakovan u divnu ambalažu.

Za sve to je važan industrijski dizajn, nauka i zanat.

Industrijski dizajn kao stvaralačka disciplina suštinski se javlja piosle I Svetskog rata, u vreme poznate ekonomske krize oko 1928. ogdine.

Jedan od pionira industrijskog dizajna dao je najbolju definiciju ovog pojma. Henri Drajfus govoreći o počecima i povodu za oblikovanje na figurativan način kaže:

„Prvi dizajn u istoriji je nastao kada je primitivan čovek u šumi, na izvoru sklopio šake da bi se napio vode; slučajno je zapazio da mu prsti na nogama upadaju u glinu pored reke, uzeo komad gline i od njega oblikovao primitivnu posudu koja je očvrkla na suncu. Na taj način sklopljne šake je zamenile glinena posuda.“

Bila je potrebna intuitivnost da čoveka dovede do osobine zvane korisnost tj. iupotrebljivost predmeta. Masovna primena oblikovanja i dizajna je logično došla epohom industrijalizacije, načinom proizvodnje, ulaskom mašina u svkodnevnicu čoveka.

Kako god bilo, skoro devedeset godina raste i razvija se ova stvaralačka aktivnost u okviru: nauke (ergonomije, psihologije, medicine i dr.), tehnologije i proizvodnje, a sve začinjeno umetnošću kao onim odlučujućim „final touch“ elementom.

Dizajn i njegova funkcija

U vezi sa ovim, Vinston Čerčil je jednom rekao

„Mi gradimo i oblikujemo naše građevine, a zatim te iste građevine oblikuju nas.“

Pod dizajnom danas podrazumevamo umetnost, ali i nauku i filozofiju. Dizajn se doživljava okom, ali i dodirom preko oblika, važan je i dizajn zvuka, mirisa, prehrambenih proizvoda, ukusa…Sve oko nas privlači pažnju svojim dizajnom.

Postoji naučna disciplina koja se zove industrijska estetika nastala pre skoro stotinu godina i koja ima svoje zakone: zakon ekonomičnosti, zakon stila, harmonije, ukusa, komercijalnosti, umetnosti i relativnosti.

Neverovatno je što su svi oni primenljivi na sve vrste industrijskog dizajna i danas: na dizajn automobila, telefona, nameštaja, obuće, igračaka, ali isto tako i na grafički dizajn (knjige, plakati, ambalaža); dizajn tekstila, nakita, keramike, scenski dizajn, web dizajn.

Danas je dizajn presudan u beskonačnoj masi proizvoda ujednačenih cena, kvaliteta. Kako ćemo se odlučiti šta kupiti kad je sve isto?

Funkcija dizajna ambalaže može ukratko da se objasni i ovako:

– dizajn mora bude „u trendu„, lepo oblikovana ambalaže i proizvod u njoj

– da su u upotrebi praktični materijali

– da se dizajn izdvoji od konkurentskog proizvoda (a to se postiže pronalaženjem najpogodnijeg oblika za proizvod i ambalažu, izborom i kombinacijom boje i pisma )

– dizajn jednostavno mora da privlači pažnju kupca i da pruža osećaj zadovoljstva.

Dizajneri. Škole dizajna

Potreba izučavanja dizajna u srednjim školama i na fakultetima je odavno prisutna. Studenti uče dizajn i na tehničkim fakultetima, ali i na fakultetu primenjenih umetnosti. Šta korisno nauče? Da upotrebe svoje znanje u svrhu funkcionalnosti i jednostavnosti. Za dizajnera je važna informacija (nauka, istorija drštva, kultura, marketing, matematika, mehanika), dizajn (kreativan proces, apstraktni zadaci, rešavanje problema, metoda, grafički dizajn i projekti), i komunikacija (komunikacija u celom procesu- od nastanka crteža do izrade).

Dizajn ambalaže od papira i kartona uključuje širok pristup projektovanju i izradi inovativnih / novih proizvoda. Nije za one koji nameravaju dizajnirati i izrađivati stavke koje već postoje, ovaj posao je usmeren na one koji su zainteresovani za novotarije, maštanja, razmišljanja, koji razmišljaju o  uspešnosti poslovanja firme i industrije.

Dešava se i da postojeći proizvod unapredi i razvije pa se dobije potpuno novi proizvod. Kontakt s potencijalnim kupcima je bitan. Dizajneri i proizvođači pokušavaju saznati što javnost želi od starih proizvoda – kako se mogu poboljšati.

Dizajner takođe želi znati šta javnost želi od novog dizajna. U tu svrhu se često sprovode ankete. Na predmetu oblikovanja ambalaže, učenici stiču znanje iz oblikovanja vizuelnog identiteta, marketinga i dizajna ambalaže (npr. kozmetički proizvodi, prehrambeni proizvodi, prostorna grafička tela), zatim prolaze kroz zadatke gde kroz vežbe koriste stečeno znanje. II, III i IV godina a Izrada modela u IV godina.

Praktična primena stecenih znanja u izradi modela – prototipa, kroz materijalizaciju ideja.

Kako se prave kutije u pogonima

Lepenka se izrađuje od nekoliko slepljenih celuloznih ili drvenastih slojeva. Tehnički uslovi za njenu izradu su da je vlaga 5-10 % da nema pregorelih lsitova, rupica i sl. Ravna i talasasta (lepljenjem talasastih kartona). Proizvodni pogon firme za izradu kartonskih ambalaža mora da poseduje mašinu za lepljenje i savijanje kutija.

Takva mašina je opremljena savremenim sistemom kontrole proizvodnog procesa, pa osim što vrši nadzor, kontroliše i debljinu nanosa lepila, a kutije koje ne zadovoljavaju podešene parametre izbacuje s proizvodne linije bez zaustavljanja iste. To uveliko ubrzava sam proizvodni proces.

Ovaj sistem takođe omogućava više tačaka lepljenja čime se dodatno proširuje proizvodni asortiman. Mašine za proizvodnju kutija su u potpunosti modularne (izrazito brze i prilagodljive) što omogućuje kvalitetnu i brzu proizvodnju najrazličitijih lake kartonske ambalaže.
Mašina za savijanje araka papira i kartona izrezuje kutije s mogućnošću reljefnog tiska, foliotiska i rezanje kutija. Olakšava rad, povećava produktivnost i time omogućuje još veću tačnost u proizvodnji.

Web dizajn ili digitalne kutije 🙂

Digitalna ambalaža može se nazvati web sajt. To je u osnovi gomila digitalnih nula i jedinica koje psihološki reaguju na isti način kao i svaka druga ambalaža.

Cilj je uvek isti, psihološki uticaj, ali ovog puta na surfera sa ciljem da dođe do emotivne rezonance i da pretvori surfera u konrisnika. To se zove konverzija.

Kad je u pitanju dizajn kod izrade sajtova (vidi link), konsultanti koji se bave ovim tehnikama zovu se web dizajneri i to su osobe koje imaju široka znanja iz oblasti dizajna (grafičkog, ali i informacionog), internet marketinga, kao i programiranja. Sa tako jednim miksom veština dobija se jedna nova vrednost koja sve nas sve više osvaja.

Naravno, s pravom se postavlja pitanje, koja je sledeća evolutivna stepenica industrijskog dizajna?