Izvor slike: Wikipedia, Dragoslav Ilic – Сопствено дело.

Srbija je zemlja pretežno planinskog reljefa sa velikim brojem reka. Ova obećavajuća kombinacija je proizvela poglede kojima čovek može samo da se divi i oseća strahopoštovanje prema predivnoj prirodi.

Vidikovce koje nameravam da opišem ne čine nikakvu top listu, jer bi to značilo da bi ova mesta trebalo uporediti. Ne usuđujem se da sortiram ovakva mesta po lepoti, kada svako ima osobenu lepotu, svoj duh i svoju priču. Dakle, vidikovci su samo nabrojani bez posebnog redosleda, a svako iz različitog razloga zaslužuje da se nađe na prvom mestu.

Zašto Đerdap? Miomir Korać, direktor Arheološkog insituta u Beogradu je za Đerdap rekao:

„Kada su Tvorci stvarali ovaj svet, ja sam siguran da su stvarali neko mesto samo za sebe i siguran sam da su onda smatrali da je to Đerdap.“

I zaista, na Đerdapu stvarno postoji nešto čudesno. To je mesto gde se Dunav prikazuje u svojoj punoj lepoti.

Naime, na Đerdapskoj klisuri Dunav je  najdublji sa svojih 90 metara i najuži sa 140 metara.

Mesto gde se dubina i uskost Dunava susreću naziva se Mali kazan, koji je smešten između Donjeg Milanovca i Kladova. Iznad Malog kazana, na planinskom masivu Miroč postoji stena – Ploče, odakle se pruža najbolji pogled na Dunav.

Upravo iz tog razloga Ploče predstavljaju omiljeno mesto okupljanja planinara, fotografa i turista koji obilaze istočni kraj Srbije. Uz ovakvu lepotu se plaća i cena, dobro ćete se umoriti dok se popnete do ovog vidikovca. Nemojte ići sami na ovo planinarenje bez nekoga ko već zna puteve i stazice, jer je velika mogućnost da ćete se izgubiti. Stoga je najbolje priključiti se organizovanoj turi.

Uzvišenje na kojim ćete se penjati iznosi 355 metara nadmorske visine. Sav trud i umor će se i te kako isplatiti kada se popnete do vrha, jer Dunav sasvim sigurno još niste upoznali na ovakav način.

Naime, pre izgradnje Hidroelekrane Đerdap 1, Dunav je u ovom kraju bio izuzetno opasan, voda je bila toliko brza i jaka da brodovi nisu mogli ploviti uzvodno, nego ih je vukao voz, zvan Sipska vuča. Nakon što je Hidroelekrana izgrađena, Dunav se znatno smirio, ali na ovom mestu se i dalje može osetiti njegova nekadašnja moć i žestina, pomešan sa osećajem mira koji reka uliva čoveku.

Na prvi pogled mapa Srbije nam govori da po površini Srbija spada u manje države, ali po diverzitetu klime, reljefa i ljudi ona se može pohvaliti izuzetnim prirodnim lepotama.